
Dok se evropske zemlje ovog leta suočavaju sa problemima u proizvodnji električne energije zbog suše, niskog vodostaja i otežanog hlađenja pojedinih nuklearnih elektrana, postavlja se pitanje koliko je na ovakve uslove spremna Srbija. Pomoćnik direktora Instituta za nuklearne nauke Vinča Predrag Škobalj navodi za RTS da je snabdevanje za sada stabilno, ali da Srbija mora da planira promenu strukture proizvodnje i da se osloni na energetski miks koji bi uključio nuklearnu energiju, obnovljive izvore i skladištenje struje.
Kako kaže problemi u Evropi su ozbiljni, ali da Srbija za sada ima stabilno snabdevanje električnom energijom zahvaljujući termokapacitetima na ugalj.
"U ovom trenutku Republiku Srbiju spasavaju naši termokapaciteti na ugalj", navodi Škobalj.
Kako objašnjava, Srbija između 65 i 70 procenata električne energije proizvodi iz uglja, dok ostatak dolazi iz hidropotencijala.
Srbija, međutim, ima veliki problem sa hidropotencijalom. Niski vodostaji značajno su smanjili proizvodnju hidroelektrana.
"Moramo da znamo da mi proizvodimo između 65 i 70% električne energije iz uglja, a ostatak iz hidropotencijala. U ovom trenutku hidrosituacija je jako, jako loša", ocenjuje on.
Zbog niskog vodostaja, proizvodnja na Đerdapu je značajno smanjena. "Na Đerdapu imamo proizvodnju možda 20% od kapaciteta, ali naš termosektor radi i možemo da budemo sigurni i stabilni za sada zbog toga."
Srbiji je potreban energetski miks
Ipak, oslanjanje na postojeće termokapacitete nije dugoročno rešenje. Škobalj podseća da su rezerve uglja ograničene i da će Srbija morati da menja strukturu proizvodnje električne energije.
"Najbolje rešenje je energetski miks. To je neki put kojim treba da ide i Republika Srbija", ukazuje on.
Taj energetski miks, prema njegovim rečima, trebalo bi da obuhvati nuklearnu energiju, obnovljive izvore i sisteme za skladištenje električne energije. Kao važan deo budućeg sistema izdvaja reverzibilne hidroelektrane, pre svega Bistricu i planirani Đerdap 3.

"Taj put zamene tih termokapaciteta nuklearnim i obnovljivim izvorima energije uz skladištenje energije kroz reverzibilne hidroelektrane koje su u planu da se grade, znači Bistrica, koja bi već trebalo 2027. godine da počne operativno da se gradi", navodi Škobalj.
Potpisan je i memorandum o reverzibilnoj hidroelektrani Đerdap 3, koja bi, prema Škobalju, mogla da predstavlja važno skladište električne energije. "Neophodan je energetski miks da bismo u budućnosti bili sigurni i stabilni."
Nuklearna energija kao deo plana
Jedan od ključnih delova budućeg energetskog miksa mogla bi da bude nuklearna energija. Srbija je 2024. godine ukinula moratorijum na izgradnju nuklearnih elektrana, a Škobalj očekuje da bi sredinom 2027. godine mogla da bude doneta odluka o ulasku u nuklearni program.
"Krenuli smo tim putem. Očekujemo sredinom 2027. da bi bilo logično da se donese odluka da li ulazimo u nuklearni program u mirnodopske svrhe ili ne", ukazuje Škobalj.
Škobalj kaže da se nada pozitivnoj odluci i ističe da bi Institut Vinča mogao da ima značajnu ulogu. Nadam se iskreno da hoćemo i Institut Vinča, u kome ja radim, se nadam da će biti jedan od glavnih oslonaca Vlade Republike Srbije na tom putu."
Prema njegovoj proceni, u narednih petnaestak godina Srbija bi mogla da ima značajno drugačiju energetsku sliku – sa reverzibilnom hidroelektranom Bistrica, nuklearnom elektranom i većim brojem obnovljivih izvora.

"U nekih narednih petnaestak godina zaista bi bilo fenomenalno ukoliko bismo mogli da u pogonu imamo reverzibilnu hidroelektranu Bistrica, nuklearku i, naravno, što više obnovljivih izvora energije koji se balansiraju baš preko tih reverzibilnih hidroelektrana", navodi Škobalj.
Leti trošimo struju kao zimi
Problem za Srbiju nije samo proizvodnja već i potrošnja. Zbog sve većeg korišćenja klima-uređaja, Srbija je, kaže Škobalj, ušla u period u kojem letnja potrošnja električne energije dostiže nivoe karakteristične za zimu.
"Pogledajte sada, klima-uređaji koliko rade. Mi dosegnemo taj pik potrošnje kao da je zima", navodi on.
Jedan od načina da se potrošnja smanji jeste ulaganje u energetsku efikasnost, posebno u zgradarstvu. "Mogu da izrazim zaista žaljenje u tom smislu što smo mi vrlo energetski neefikasni. To može mnogo da se poboljša."
Prema njegovim rečima, bolja izolacija, kvalitetnija fasadna stolarija i energetski efikasnije zgrade mogli bi da smanje potrošnju, posebno tokom letnjih meseci.
Dugoročno planiranje
Za Škobalja, ključ buduće energetske bezbednosti Srbije je u dugoročnom planiranju. Energetika, kaže, ne može da se planira na period od godinu, dve ili tri godine.
"Moramo da se uozbiljimo i da krenemo svi zajedno ozbiljnim jednim putem. Jer vidite ovako, energetika ne može da se planira na nivou godinu, dve, tri. To ne znači ništa", navodi on.
Zato Srbija, poručuje, mora da razvija različite izvore energije i da smanjuje zavisnost od jednog izvora. "Energetska bezbednost i stabilnost zemlje je na prvom mestu. Zemlja koja je energetski zavisna, zavisna je u svakom drugom elementu."
Škobalj smatra da građani treba racionalno da koriste električnu energiju, ali da je pre svega zadatak države da obezbedi stabilne i pouzdane izvore snabdevanja.
Posebno je izdvojio prenosnu mrežu kao važan deo energetskog sistema, ali i potrebu da se stanovništvo edukuje o racionalnoj potrošnji električne energije.






















