Prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je danas na najviši nivo od početka 2002. godine, dostigavši 5,342 odsto, objavila je agencija LSEG.
Istivremeno su investitori nastavili da prodaju državne dužničke hartije zbog zabrinutosti u vezi sa inflacijom, rastom cena energenata i budućim kretanjem kamatnih stopa, preneo je CNBC.
Prinos na referentnu desetogodišnju obveznicu porastao je nakon što je u septembru zabeležio najveći kvartalni rast od 1994. godine.
Prema podacima agencije LSEG, prinos je tokom trećeg kvartala povećan za 87,1 bazni poen, odnosno 0,871 procentni poen.
Rast prinosa znači da cene obveznica padaju, a više dugoročne kamatne stope povećavaju troškove zaduživanja za kompanije i građane, uključujući kamate na stambene kredite, dok istovremeno povećavaju troškove servisiranja javnog duga.
Na tržište obveznica dodatno utiču visoke cene energije, koje podstiču strahovanja od dugotrajnije inflacije, kao i snažna ulaganja u veštačku inteligenciju i centre za obradu podataka, koja povećavaju potražnju za kapitalom.
Investitori zbog toga očekuju da bi kamatne stope mogle ostati više duže nego što se ranije predviđalo.
Rast prinosa nije ograničen samo na SAD, gde je prinos na tridesetogodišnje američke obveznice premašio 5,65 odsto, dok je prinos na desetogodišnje francuske obveznice porastao na 4,96 odsto, a prinos na tridesetogodišnje britanske državne obveznice dostigao je 6,029 odsto, najviše od 1998. godine.
Istovremeno, najnoviji podaci o američkoj inflaciji pokazali su slabiji rast cena od očekivanog, što je smanjilo očekivanja da će Federalne rezerve u oktobru ponovo povećati kamatne stope.
Međutim, to za sada nije bilo dovoljno da zaustavi rast prinosa na dugoročne američke obveznice.
