
Sjedinjene Američke Države i Iran elektronski su potpisali su u sredu uveče memorandum o razumevanju kojim se formalno završava rat između te dve zemlje i predviđa ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.
Dva američka zvaničnika potvrdila su za Axios da je sporazum već stupio na snagu. Prema njihovim rečima, dokument je lično potpisao američki predsednik Donald Tramp (Donald Trump), čime je okončan višemesečni sukob koji je ozbiljno poremetio svetska energetska tržišta.
Prvobitno je bilo planirano da memorandum bude potpisan u petak, 19. juna, u Švajcarskoj, ali su poslednjih dana vođeni intenzivni razgovori o ubrzanju procedure. Jedan diplomata iz zemlje posrednika izjavio je da je glavni cilj bio da se Ormuski moreuz otvori što pre, nakon što su se Vašington i Teheran već usaglasili oko tog pitanja. Drugi izvor upoznat sa pregovorima naveo je da je Iran insistirao da se tekst sporazuma ne objavljuje pre formalnog potpisivanja, odbacujući tvrdnje da je Bela kuća bila pod unutrašnjim političkim pritiskom da sporazum što pre predstavi javnosti, prenosi Axios.
Američka administracija je u sredu ipak novinarima predstavila sadržaj memoranduma. Visoki zvaničnik Bele kuće pročitao je glavne odredbe sporazuma tokom konferencijskog poziva, nakon višednevnih spekulacija o tome šta tačno dokument sadrži.
Elektronski potpis mira
Istovremeno, iransko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da su se dve strane dogovorile da memorandum elektronski potpišu predsednici obe države, što je omogućilo da sporazum odmah stupi na snagu.
Iako je memorandum već aktivan, sastanak američke i iranske delegacije i dalje će biti održan u petak u Švajcarskoj. Američku stranu predvodi potpredsednik Džej Di Vens (JD Vance), dok će Iran predstavljati predsednik parlamenta Mohamed Bager Galibaf. Očekuje se da će glavna tema biti početak pregovora o budućnosti iranskog nuklearnog programa, koji ostaje jedno od najosetljivijih pitanja u odnosima dve zemlje.
Dodatnu misteriju izazvale su kontradiktorne informacije o tome kada je sporazum zapravo prvi put potpisan. Jedan visoki zvaničnik američke administracije tvrdio je da su Tramp, Vens i Galibaf memorandum elektronski potpisali još u nedelju. Međutim, diplomata iz zemlje posrednika negirao je da se to dogodilo.

Drugi izvor blizak pregovorima rekao je da je nedeljno potpisivanje zaista obavljeno, ali da je ovo u sredu bilo „drugo potpisivanje“, ne objašnjavajući zašto su bila potrebna dva odvojena čina.
Prema poslednjim informacijama, Tramp je memorandum potpisao tokom večere u Francuskoj, gde se nalazi povodom samita G7. Uz njega je bio francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron). Time je, makar formalno, stupio na snagu sporazum koji bi mogao da obnovi protok nafte kroz Ormuski moreuz i označi početak nove faze američko-iranskih odnosa, čiji će ključni izazov biti rešavanje pitanja iranskog nuklearnog programa.
Ipak, ostaje nejasno koliko će ovaj dogovor biti stabilan i dugoročan. Otvaranje Ormuskog moreuza predstavlja najhitniji prioritet za svetsku ekonomiju, ali će pravi test sporazuma biti predstojeći pregovori o nuklearnom pitanju. Upravo od njih zavisi da li će se sadašnje primirje pretvoriti u trajniju normalizaciju odnosa između Vašingtona i Teherana ili će se tenzije ponovo vratiti u prvi plan.
Cena nafte na silaznoj putanji
Cene nafte pale su nakon što je Tramp potpisao sporazum sa iranskim kolegom Masudom Pezeškijanom o okončanju rata na Bliskom istoku, dok je Međunarodna agencija za energiju upozorila na višak ponude sledeće godine.
Portal Trejding ekonomiks navodi da je cena sirove nafte sada 74,56 dolara za barel, cena brent nafte 77,64 za barel, dok je cena prirodnog gasa 3,13.
Fjučersi za avgust pali su za 1,13 odsto na 78,65 dolara po barelu, dok su fjučersi američke nafte West Texas Intermediate za jul pali za 1,26 odsto na 75,82 dolara po barelu, prenosi CNBC.

Prema najnovijem mesečnom izveštaju o tržištu nafte, očekuje se da će globalna ponuda da padne u proseku za 3,9 miliona barela dnevno u 2026. godini na 102,4 mb/d, pre nego što se oporavi na 110,3 mb/d naredne godine.
"Naš prvi pogled na stanja iz 2027. pokazuje značajan višak koji će se pojaviti sledeće godine", dodala je IEA.
U izveštaju New York Life Investment Managementa navodi se i da je nafta i dalje iznad nivoa pre sukoba, da će normalizacija brodarstva da potraje, a da zalihe i strateške rezerve još uvek treba nadopuniti.
Akcije u porastu
Fjučersi američkih deonica su porasli. Ugovori za S&P 500 skočili su za čak 0,9 odsto, dok su Nasdaq fjučersi porasli za 1,5 odsto, a ovi pomaci usledili su nakon pada američkog referentnog nivoa od 1,2 odsto u sredu, nakon što je Fed signalizirao da bi kamatne stope mogle da budu dodatno povećane kako bi se obuzdala inflacija, prenosi Blumberg.
Fjučersi evropskih deonica pali su, dok je indeks azijskih deonica porastao peti dan zaredom.
Prinos na 10-godišnje državne obveznice pao je za četiri bazna poena na 4,45 odsto nakon što je porastao za oko pet baznih poena nakon odluke FED-a.
Na drugim tržištima, Bloomberg Dollar Spot indeks je u četvrtak pao za 0,2 odsto nakon što je u posljednjoj sesiji porastao za 0,7 odsto.
Cena zlata i srebra je porasla za više od jedan odsto.






















