
Cene goriva u Nemačkoj ponovo su porasle u poređenju sa prethodnom nedeljom, a posle benzina i dizel je dostigao najvišu cenu do sada. Porast cene, posebno dizela, zabrinjava građane Austrije, gde ga eksperti već vide na 3€
Litar dizela u Nemačkoj košta u proseku 2,45€ što je nijansu više od prethodnog rekorda iz aprila, saopštio je auto-moto klub ADAC.
Kako navode u saopštenju, gorivo super E10 u poslednje vreme neprestano dostiže nove rekordne vrednosti, a sada je i cena dizela premašila dosadašnji maksimum i gorivo je skuplje nego ikada ranije.
Rekordne vrednosti od 16. septembra za super E10 košta 2,31€, a dizel 2,45€ po litru. Dizel je skuplji za više od 10 centi, a super E10 za više od četiri centa.
Benzin je već danima na istorijskom maksimumu. U sredu je peti dan zaredom oborio rekord i dostigao 2,31€ po litru, piše DPA.
Cene goriva su izuzetno visoke od početka napada SAD na Iran krajem februara, a od kraja avgusta ponovo su snažno porasle. Dizel je trenutno gotovo 71 cent skuplji nego poslednjeg dana pre izbijanja rata, dok je benzin E10 poskupeo za skoro 54 centa.
Kako je navedeno, kada se uračuna inflacija, gorivo je, međutim, u prošlosti već bilo skuplje.
U saopštenju navode da je dalji rast cena goriva povezan i sa višom cenom nafte, a barel severnomorske nafte brent košta nešto manje od 110$.
Dizel u Austriji možda i na tri evra
Muku imaju vozači i privrednici i u Austriji. Predsednik Udruženja trgovaca energentima u Privrednoj komori, Jirgen Rot, rekao je za ORF da je još pre par nedelja bio uveren da ni u kom slučaju cena dizela neće dostići tri evra, ali da iz današnje perspektive to se više ne može isključiti, prenosi portal Nitnews.
U Austriji superbenzin (benzin 95) košta 1,96€, što je najvećča vrednost od marta. U poređenju sa danima pred izbijanje novog rata na Bliskom istoku, to je oko 70 centi više za dizel (bio 1,57€) i oko 44 centa za benzina (1,52€).
Rot je ukazao da je, uz to, vlada Austrije predvidela više mera za iduću godinu, koje će doneti dodatni poreski teret.
Prema njegovim rečima, trgovci energentima ne profitiraju od rekordnog nivoa cene goriva. Njihov interes bi bio da gorivo bude jeftinije, jer je marža po litri, koja iznosi nekoliko centi, uvek ista bilo da je cena 2,20€ ili 1,50€, objasnio je Rot.
Istakao je da prodavci energenata najviše žele da cene na međunarodnom nivou ponovo padnu i dodao da bi tada taj pad odmah preneli na potrošače.
Glavni profiteri ove krize, prema ekonomisti Jörnu Kleinertu su proizvođači, posebno u regionima koji nisu pogođeni krizom, kao i prerađivači koji dalje prodaju gorivo.
Prema njegovim rečim zbog toga treba na evropskom nivou težiti ka uvođenju poreza na prekomernu dobit, koji bi država mogla iskoristiti time što bi vratila novca potrošačima.






















