
Američka ekonomija je u prvom kvartalu 2026, prema preliminarnim podacima, porasla po godišnjoj stopi od 2%, što predstavlja ubrzanje u odnosu na 0,5% iz prethodnog kvartala, saopštilo je američko Ministarstvo trgovine. Odlazeći predsednik Federalnih rezervi Džeroum Pauel kaže da ostaje član FOMC.
Rezultat američke privrede su ipak nešto slabiji od očekivanja analitičara, koji su u anketi organizacije Fekset prognozirali rast od 2,3%, prenosi CNN.
Rast u prvom kvartalu ove godine pokazuje da je američka ekonomija ušla u period eskalacije sukoba sa Iranom na relativno stabilnim osnovama, uz podršku većih poreskih povraćaja koji su ublažili početni udar rasta cena goriva.
Rat na Bliskom istoku, međutim, sada traje već oko devet nedelja i sve više utiče na globalna tržišta energije, pri čemu su cene nafte ostale iznad 100 dolara po barelu, što održava pritisak na potrošačke cene u Sjedinjenim američkim Državama
Rast cena goriva već je doprineo višim troškovima života, posebno kroz poskupljenje benzina, što delimično smanjuje realnu potrošačku snagu domaćinstava.
Ekonomisti upozoravaju da bi produženi sukob mogao značajno da uspori privrednu aktivnost u narednim kvartalima, jer bi viši troškovi energije i neizvesnost počeli da utiču na investicije i potrošnju.
Inflacija merena indeksom lične potrošnje (PCE) porasla je u martu za 0,7% na mesečnom nivou, što je ubrzanje u odnosu na 0,4% u februaru i u skladu sa očekivanjima tržišta. Reč je o najvećem mesečnom rastu od juna 2022. godine, prema današnjim podacima američkog Biroa za ekonomske analize.
Cene roba su porasle za 1,4%, uz snažan skok kod energenata od 11,6%, što je bio glavni pokretač ukupne inflacije, prenosi CNBC.
Inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama u sektoru usluga takođe je ubrzala, sa 0,2% na 0,3% u martu, pre svega zbog rasta cena transportnih usluga.
Bazna inflacija (core PCE), koja isključuje hranu i energiju, porasla je na mesečnom nivou za 0,3%, nakon rasta od 0,4% u februaru.
Na godišnjem nivou, ukupni PCE indeks dostigao je 3,5%, dok je bazna inflacija merena ovom indikatorom iznosila 3,2%.
I posle Pauela Pauel?
Predsednik Federalnih rezervi Džeroum Pauel, kome mandat prestaje u maju, kaže da ostaje član rukovodstva američke centralne banke, odnosno FOMC (Federal Open Market Committee).
Pauel je naglasio da neće nastupati kao "predsednik u senci", niti pokušavati da utiče na rad svog naslednika ali da planira da ostane u odboru "u periodu koji će biti naknadno određen", uz poštovanje institucionalne uloge novog rukovodstva.
On je istakao da će se povući u pozadinu i da namerava da ima konstruktivnu, ali ograničenu ulogu u radu Federalnih rezervi nakon primopredaje dužnosti u maju.
Senatski odbor za bankarstvo prethodno je podržao imenovanje bivšeg guvernera Kevina Vorša za novog predsednika Feda, koji bi trebalo da preuzme funkciju nakon potvrde u Senatu.
Pauel je naveo da sistem Federalnih rezervi funkcioniše na principu konsenzusa i da predsednik ima jedan glas, uz ključnu ulogu u usmeravanju diskusije, ali bez apsolutne kontrole nad odlukama.
On je dodao da će novi predsednik, nakon stupanja na dužnost, preuzeti i vođenje Federalnog komiteta za operacije na otvorenom tržištu (FOMC), koji određuje monetarnu politiku u Sjedinjenim Američkim Državama.
FOMC je u sredu izglasao zadržavanje kamatnih stopa u trenutnom rasponu od 3,5 do 3,75%.



















