
Najveći gradovi u Holandiji pokušavaju da uvedu red u nagli porast broja paketomata koje poslednjih godina kurirske službe masovno postavljuju u supermarketima, teretanama i na ulicama.
Predstavnici Amsterdama, Roterdama, Haga i Utrehta započeli su razgovore sa velikim dostavljačima poput kompanija PostNL i DHL, kao i sa trgovcima, kako bi se dogovorilo koliko paketomata može da se postavi i na kojim lokacijama.
Paketomati su s jedne strane potencijalno rešenje za saobraćajne gužve, koje nastaju zbog sve većeg broja dostavnih vozila za raznošenje paketa "od vrata do vrata".
U Amsterdamu se, prema zvaničnim podacima, svakodnevno isporuči više od 124.000 paketa, a čak 80 odsto završava na kućnim adresama, prenosi NL tajms. To znači da se dostavna vozila zaustavljaju na ulicama oko 80.000 puta dnevno, što stvara zastoje i bezbednosne probleme.
Kompanije ističu da sve više građana bira preuzimanje paketa van kuće jer je to praktičnije i jeftinije, ali i logistički efikasnije. DHL trenutno ima oko 2.150 paketomata u Holandiji, a planira da taj broj poveća na 3.000 već ove godine. PostNL, s druge strane, planira da postavlja oko 600 paketomata godišnje, sa ciljem da do 2028. pokrije ukupno 3.600 lokacija.
Međutim, iako gradske vlasti žele da obezbede prisupačnost paketomata za svakog stanovnika, istovremeno žele i da zaštite izgled gradova, naročito u istorijskim jezgrima.
U zajedničkom sporazumu gradskih vlasti i dostavljača, koji nije pravno obavezujući, navodi se da se paketomati neće postavljati na ulicama u istorijskim gradskim jezgrima, već da operateri prvo moraju da traže alternativna rešenja – u prodavnicama, bibliotekama, biciklističkim garažama i sličnim prostorima.






















