
Strani radnici u Srbiji su postali neminovnost, posebno u građevinarstvu. Broj „gsatarbajtera“ sa egzotičnih destinacija je veći 9,5 puta nego što je bio pre 10 godina, navedeno je u publikaciji Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Nenad Jevtović, direktor Instituta za razvoj i inovacije, za Bloomberg Adriju kaže da su strani radnici nastavili da pristižu u Srbiju, što se može videti iz podataka.
"Čekamo kraj godine da bismo videli koliko će ukupno biti izdato radnih dozvola u 2025. godini. Prema istraživačkoj proceni, broj izdatih radnih dozvola u 2025. godini biće preko 60.000. Kako je prošle godine došlo do promene zakona u vezi sa radnim dozvolama, sada je taj proces, uslovno rečeno, olabavljen i pojednostavljen. To su potrebe privrede", navodi Jevtović.
Stranci u Srbiji dolaze kako bi radili u sektorima građevinarstva.
"Najviše rade na velikim infrastrukturnim projektima. Takođe, i uslužna delatnost je pri vrhu u broju stranih radnika.", kaže Jevtović.Tu je i IT sektor.
„Nakon početka rata u Ukrajini vidimo da postoji priliv Rusa i Ukrajinaca, što može da se ilustruje podatkom da je 2011. godine Rusima osnovni razlog dolaska u Srbiju bila porodica, a 10 godina kasnije, to je posao. Dakle, struktura dolaska je izmenjena samo za jednu deceniju, što je posledica rata u Ukrajini."
Na pitanje Bloomberg Adrije ko najviše pristiže u Srbiju zbog posla, Jevtović kaže da su to i Turci, Indijci, kao i stanovnici zemalja jugoistočne Azije. Prema publikaciji RZS, državljani Ruske Federacije, Narodne Republike Kine, Turske i Indije čine 83,5% stranaca koji su imigrirali u Srbiju u 2023. godini.
"Na tržištu su se pojavile specijalizovane agencije koje se bave migracijama radnika. Dakle, tržište i podsticaji su toliko brzo reagovali da su čak i ove agencije nastale, a one funkcionišu na sledeći način: vi kao poslodavac objasnite koji su vam radnici potrebni i koliko njih, a njihov zadatak je da vam ih pronađu", objašnjava Nenad Jevtović za Bloomberg Adriju.
Agencije potom obavljaju pravno-administrativnu proceduru koja je, kaže, uprošćena za poslodavca.
To nije jedini način na koji domaći poslodavci pronalaze strane radnike. "Kada velike kompanije posluju u Srbiji na određenim infrastrukturnim projektima, često će dovesti sopstvene radnike iz matičnih država. To su, recimo, oni stranci koji su angažovani na izgradnji auto-puteva, i njih matična kompanija relocira u Srbiju radi posla".
Srbija samo tranzit
Radnici angažovani u Srbiji ne pretenduju da ostanu u zemlji.
"To nam pokazuju podaci o tome koji tip radne dozvole i vize uzimaju ovi stranci, reč nije o tome da oni ciljaju da, na kraju, uzmu srpsko državljanstvo."
U prilog tome govore i podaci iz RZS – prema preliminarnim rezultatima, ukupno 101.413 stranaca dobilo je odobren boravak u Srbiji (godinu dana i duže) ili ima stalno nastanjenje. Svaki drugi stranac je ruski državljanin (52,4%), a svaki deseti stranac je kineski državljanin (12,1%).
Mi zasad imamo samo radne migracije – stranci dolaze u Srbiju samo da bi odradili posao i uzeli plate, poentira Jevtović i dodaje da je Srbija većini samo prelazna stavka ka ulasku u zapadnu Evropu.
Kako izgleda procedura zapošljavanja stranca
Iz Ministarstva za rad za Bloomberg Adriju navode da su filijale Nacionalne službe za zapošljavanje u prošloj godini, izdale 17.251 dozvolu za rad.
"U 2025. godini, zaključno sa 29. septembrom, izdato je 1.222 dozvole za rad. Radi se o radnim dozvolama izdatim strancima kojima je privremeni boravak bio odobren po propisima koji su bili na snazi do februara 2024. Postupak izdavanja dozvola za rad u proseku traje oko 15 dana", navode u pisanom odgovoru.
Inače, posle izmene Zakona o zapošljavanju stranaca, kao i Zakona o strancima, Nacionalna služba za zapošljavanje više ne izdaje dozvole za rad strancima, osim izuzetno u postupku po zahtevima u kojima je privremeni boravak odobren po propisima koji su bili na snazi do početka februara 2024.
Podsetimo, od februara ove godine u Srbiji stupili su na snagu izmenjeni zakoni, zbog čega je sada izdavanje dozvole u nadležnosti MUP-a i Uprave granične policije.
Zapošljavanje stranca, kako su iz Ministarstva za rad u maju kazali za Bloomberg Adriju, ostvaruje se pod uslovom da poseduje vizu za duži boravak po osnovu zapošljavanja, odobrenje za privremeni boravak sa pravom na rad ili stalno nastanjenje i jedinstvenu dozvolu. "Novim zakonskim rešenjima predviđeno je da stranac, odnosno poslodavac u ime stranca kroz razvijeni veb-servis Portal za strance podnosi zahteve za regulisanje boravka i rada i svu prateću dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenost propisanih uslova."