Rampa zbog prisilnog rada: I SAD zabranile uvoz guma iz Linglonga u Zrenjaninu

BizSrbija
19. dec. 2025. 09:55
News
Rampa zbog prisilnog rada: I SAD zabranile uvoz guma iz Linglonga u Zrenjaninu
Image by dodaning0 from Pixabay

Godinu dana nakon što je nemački Man obustavio korišćenje guma napravljenih u zrenjaninskom Linglongu, i Američka agencija za carinu i zaštitu granica (CBP) donela je zvaničnu odluku o zabrani uvoza automobilskih guma iz te fabrike.


Američka mera protiv kompanija Linglong International Europe stupila je odmah na snagu i obavezuje službenike na svim ulaznim terminalima u Sjedinjene Američke Države da zadrže pošiljke ovih guma, piše Nedeljnik.

Kao razlog za ovakav potez navedeni su „dokazi koji ukazuju na to da se u proizvodnim pogonima u Zrenjaninu koristi prinudni rad, čime se krše strogi američki trgovinski propisi“.

Povodom ove odluke, oglasio se komesar agencije Rodni S. Skot pisanom izjavom.

„Poruka je jasna: SAD neće tolerisati prinudni rad u lancima snabdevanja“, poručio je Skot.

Ovo je peta zabrana ove vrste izdata tokom 2025. godine, a njena primena se zasniva na saveznom zakonu koji zabranjuje ulazak robe proizvedene eksploatacijom na američko tržište.

Odluka je, kako je navedeno, usledila nakon detaljne istrage koja je potvrdila da se gume iz zrenjaninske fabrike uvoze ili će se verovatno uvoziti u Sjedinjene Američke Države, čime se direktno krše međunarodni standardi.

Dokazi o sistemskom kršenju radnih prava

Istraga koja je dovela do ove zabrane obuhvatila je širok spektar dokaza, uključujući izjave radnika, ugovore o radu, fotografije i izveštaje nevladinih organizacija, stoji u obrazloženju.

Utvrđeno je prisustvo devet indikatora prinudnog rada prema standardima Međunarodne organizacije rada.

„Izveštaji ukazuju na zadržavanje ličnih dokumenata radnika, zastrašivanje, izolaciju, prekomerni rad, kao i na neadekvatne uslove života i uskraćivanje zarada. Ovi nalazi ukazuju na razuman nivo sumnje da se rad obavlja pod prisilom i pretnjom kaznom“, navedeno je u odluci američke agencije.

U pojedinim srpskim medijima informacije o zloupotrebama u Zrenjaninu pojavile su se prvi put 2021. godine, a ticale su se loših radnih i životnih uslova stotina radnika iz Vijetnama.

U novembru 2021. godine Evropski parlament je usvojio rezoluciju kojom se od srpskih vlasti traži da istraže navode, a isto su zatražili i posebni izveštači UN za ljudska prava.

Nemci se povukli 2024.

Nemačka kompanija Man Truck&Bus je u novembru 2024. godine obustavila nabavku guma iz kineske fabrike, nakon višegodišnjih optužbi o iskorišćavanju radnika u ovoj fabrici i mogućoj trgovini ljudima, preneo je tada SeeBiz.

Automobilska grupacija Folksvagen, koji je preko Traton grupe vlasnik Mana, a kojoj je Linglong glavni snabdevač za rezervne gume, nastavlja saradnju ali uz „razjašnjenje činjenica“.

Folksvagen je pojasnio da do sada nije koristio gume na automobilima iz Zrenjanina, već iz fabrika Linglonga u Kini - gume od 19 inča koje su ove godine prvi put korištene na modelima „tiguan“ i kupra teramar“.

Minhenski proizvođač kamiona raskinuo je ugovor o nabavci guma „zbog optužbi za kršenje ljudskih prava" tokom izgradnje fabrike, pisao je nemački Manager Magazine.

– Pratili smo izveštaje o uslovima rada u srpskoj fabrici jednog od naših dobavljača. Navode o kršenju ljudskih prava u ovom kontekstu shvatamo vrlo ozbiljno te smo zbog tih sumnji krajem novembra obustavili sve narudžbe tog dobavljača – saopštili su iz Mana za magazin.

Od januara 2023. nemačke kompanije su dužne su sprovode procenu rizika za ljudska prava u svojim globalnim dobavljačkim lancima, u skladu s nemačkim Zakonom o detaljnoj proveri u lancima nabavke.

Zakon se poziva na opsežan popis međunarodnih konvencija o ljudskim pravima, uključujući zabranu dečjeg rada, ropstva i prisilnog rada, nepoštovanje zdravstvenih i sigurnosnih standarda na radu, uskraćivanje odgovarajućih plata, kršenje prava na sindikalno organiziranje, uskraćivanje hrane i vode, te nezakonito otimanje zemlje i sredstava za život.

Kompanije koje ne sprovedu procenu rizika u svojim lancima nabavke prete kazne do osam miliona evra ili 2% globalnog godišnjeg prometa ako imaju promet veći od 400 miliona evra. Uz to, kompanije rizikuju isključenje iz postupaka javne nabavke.


Izvori:

Teme

Pratite nas na društvenim mrežama:

Budite u toku

Prijavite se za naš newsletter i primajte ekskluzivne poslovne vesti direktno u inbox

🔒 Vaši podaci su bezbedni. Nikada nećemo deliti vašu email adresu.