Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je na junskoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75%, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5%) i kreditne olakšice (7,0%).
Prilikom donošenja ovakve odluke, Izvršni odbor je istakao da su centralne banke širom sveta, pa i Narodna banka Srbije, i dalje suočene sa izraženom neizvesnošću u pogledu protekcionističkih mera vodećih svetskih ekonomija i njihovog uticaja na inflaciju i privredni rast svojih ekonomija, saopšteno je iz NBS.
U srpskoj centralnoj banci smatraju da će u takvim okolnostima brzina opadanja globalne inflacije i dalje ostati neizvesna, dok će privredni rast najverovatnije biti niži zbog poremećaja u trgovinskim tokovima i lancima proizvodnje, kao i globalno povećane averzije prema riziku uz negativan uticaj na investicije i potrošnju.
Pored toga, domaća inflacija zavisi od kretanja na svetskim robnim i finansijskim tržištima, koja i dalje karakteriše visok stepen volatilnosti. Iako su svetske cene primarnih proizvoda, a pre svega nafte, niže zbog očekivanog sporijeg rasta svetske ekonomije, neophodna je opreznost jer bi povećani troškovi proizvodnje u uslovima rasta carina mogli delovati inflatorno, kažu u NBS.
Izvršni odbor je imao u vidu da je Evropska centralna banka u junu nastavila da ublažava monetarnu politiku, što bi trebalo da se odrazi na povoljnije uslove zaduživanja u evrima kod nas, dok se prema sadašnjim najavama može oceniti da će Sistem federalnih rezervi SAD (FED) biti oprezniji u ublažavanju monetarne politike.
Cene pojedinih prehrambenih sirovina na svetskim berzama (kakaoa i kafe) koje su nedavno dostigle rekordni nivo, uz efekte prošlogodišnje suše, delovali su na cene hrane na domaćem tržištu prethodnih meseci, ali bi situacija trebalo da se stabilizuje s dolaskom nove poljoprivredne sezone.
Srpska inflacija na dobrom putu
U skladu s očekivanjima Narodne banke Srbije, međugodišnja inflacija je nastavila da se kreće u granicama cilja i u maju je usporila na 3,8%. Usporavanje inflacije od početka godine rezultat je smanjenja doprinosa cena energenata i cena usluga, dok je doprinos cena hrane povećan.
Na popuštanje inflatornih pritisaka ukazuje i bazna inflacija, koja je u maju usporila na 4,6% međugodišnje, kao i druge mere inflacije. Inflacija bi na sličnom nivou trebalo da se zadrži do sredine ove godine, a zatim da nastavi da usporava i da se krajem godine približi centralnoj vrednosti cilja od 3%, što je nivo oko koga će se kretati do kraja horizonta projekcije.
Takvom kretanju inflacije najviše će doprineti i dalje restriktivni monetarni uslovi, niža uvozna inflacija, snižene svetske cene energenata, kao i nova poljoprivredna sezona pod pretpostavkom da bude prosečna. Smanjenju inflacije doprinosiće i očekivano kretanje realnih zarada u skladu s rastom produktivnosti, što bi trebalo da doprinese daljem usporavanju bazne inflacije i njenom približavanju ukupnoj inflaciji.
Prema procenama Republičkog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod u prvom tromesečju ove godine bio je viši za 2,0% međugodišnje posmatrano, a na njegov sporiji rast od očekivanog uticali su faktori iz međunarodnog okruženja, ali i domaći faktori koji su se pre svega odrazili na sporiji rast uslužnih sektora.
Prema dostupnim podacima za trgovinu i turizam, situacija se ni u aprilu nije popravila, dok, kada je reč o industriji, rast od 2,4% mg., vodila je prerađivačka industrija, gde se vide efekti rasta investicija u automobilsku industriju.
Izvršni odbor očekuje da će u nastavku godine doći do ubrzanja ekonomske aktivnosti, čemu će prvenstveno doprineti započeto ubrzanje proizvodnje u automobilskoj industriji, zatim aktiviranje novih kapaciteta u energetici, kao i realizacija infrastrukturnih projekata predviđenih programom Srbija Ekspo 2027.
Podršku privrednom rastu, koji se za ovu godinu procenjuje na 3,5%, pruža i rast kreditne aktivnosti prema sektoru privrede i stanovništva od preko 10% međugodišnje, koji je rezultat prethodnog ublažavanja monetarne politike Narodne banke Srbije i Evropske centralne banke.
Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će se razmatrati ekonomske kretanja i doneti odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 10. jula 2025. godine.