Kancelarija EU zadužena za statistiku navodi da je u poređenju sa prvim tromesečjem 2024, ovo predstavlja smanjenje od 4,3 procentna poena, sa 46,8%.
Značajan porast proizvodnje električne energije iz solarne energije nije bio dovoljan da nadoknadi smanjenje proizvodnje hidroenergije i energije vetra.
Među zemljama EU, u prvom kvartalu ove godine, Danska je imala najveći udeo obnovljivih izvora u neto proizvedenoj električnoj energiji sa 88,5%, a slede Portugal (86,6%) i Hrvatska (77,3%).
Najmanji udeo obnovljivih izvora zabeležen je u Češkoj (13,4%), Malti (14,4%) i Slovačkoj (15,1%).
Udeo obnovljivih izvora energije u neto proizvodnji električne energije je u 19 zemalja Evropske unije pao je u prvom kvartalu ove godine u poređenju sa istim periodom 2024, na šta je prevashodno uticalo smanjenje proizvodnje hidroenergije i energije vetra.
Najveći padovi zabeleženi su u Grčkoj (manje za 12,4%), Litvaniji (12%) i Slovačkoj (10,6%).
U Srbiji doprinos OIE, merene kroz primarnu proizvedenu energiju, čini 29 % domaće proizvodnje u 2025. godini (prema izveštaju za 2025. Kada se gledaju samo električni sistemi, OIE je oko 33 % ukupne električne energije u 2024. godini (12.555 GWh od ukupno 38.500 GWh), mada je u jednom delu prošle godine pravljeno i 40%, zbog povoljne hidrologije.
U Savezu energetičara veruju u ostvarivost postavljenog cilja da do 2030. Srbija dobija 45% odsto električne energije iz obnovljivih izvora.