Iako se najviše govori o posledicama američkih carina na izvoz, strah potrošača od rasta inflacije, pad investicija i dalje geopolitičke tenzije koje bi ugrozile alternativne izvore finansiranja za Srbiju i ceo region, mogu imati skriveni ali trajniji uticaj na privredu i finansijsku stabilnost u Srbiji, ocenjuje se u godišnjoj ediciji FINANSIJE TOP 2024/25, u izdanju poslovnog mesečnika Biznis i finansije.
Privrednici i ekonomski analitičari u Srbiji predviđaju da će američke carine uticati na dalji pad privatnih domaćih investicija, koje se smanjuju godinama unazad zbog loše državne politike, a trenutno su potpuno zaustavljene jer svi čekaju da vide "šta će biti", pa su, kako se navodi, sve glasniji zahtevi da se privredna politika vrati domaćim izvorima kapitala i novom modelu rasta, koji će pratiti i podsticajna poreska reforma.
Stručnjaci, međutim, ocenjuju da su prilike za dublju poresku reformu propuštene tokom prethodnih godina, kada su i priliv stranog kapitala i stopa privrednog rasta bili veći.
"Zato je veliko pitanje da li je Ministarstvo finansija u ovakvim okolnostima spremno da se upušta u bilo kakve promene poreske politike, naročito kada je reč o zahtevu privrednika da se vrati poreski kredit za ulaganja u opremu", ističe se u najnovijoj ediciji FINANSIJE TOP.
Dodaje se i da igrači na srpskom finansijskom tržištu očekuju da će se posledice američkih carina odraziti na njihovo poslovanje posredno, kroz usporavanje domaće privrede.
Prema rečima bankara, pad privrednog rasta, smanjiće i kreditnu aktivnost, jer u vreme velike krize i neizvesnosti građani i privreda oklevaju da ulažu ili uzimaju kredite.
Bankari ističu i da bi lošije poslovanje velikih izvoznika i uvoznika moglo negativno da se odrazi na tražnju za finansiranjem, kreditni rizik, a potencijalno i na kvalitet bankarske aktive.
Predstavnici banaka, takođe, očekuju da će u narednim godinama kreditne marže u Srbiji početi da se smanjuju i da se približavaju onim u EU, ali da će ipak ostati više usled povećanih rizika kojima su izložene banke koje posluju van EU.
Ističe se i da osiguravači procenjuju da zaoštravanje trgovinskih tenzija u svetu može dovesti do rasta cene osiguranja u Srbiji, na šta u znatnoj meri utiče cena kapitala na svetskom tržištu.
Najveću pretnju za domaće osiguravače predstavlja nestabilnost na svetskim finansijskim tržištima i fluktuacija vrednosti obveznica i akcija, u koje neposredno ili posredno preko investicionih fondova ulažu i finansijske institucije Srbije.
Predstavnici osiguravajućih kuća vide rizik i u odlivu stranih direktnih investicija, koje su gotovo uvek osigurane, što može uticati na ukupnu visinu premije u osiguranju, pokazuju rezultati ankete objavljene u ediciji.
Navedeno je i da trenutno, većina finansijskog sektora u Srbiji i dalje dobro posluje, a to se posebno odnosi na banke, koje su nakon prošlogodišnjeg rasta dobiti na 1,3 milijarde evra, nastavile da uvećavaju zaradu i ove godine.
Kako se dodaje, u 2024. najveću dobit od oko 248,5 miliona evra ostvarila je Rajfajzen banka, dok je prema visini aktive prednjačila banka Inteza sa udelom od 15,5 odsto na bankarskom tržištu.
Tokom prva tri meseca 2025. banke su ukupno zaradile oko 406 miliona evra, što je za 42 odsto bolji rezultat u odnosu na isti period protekle godine.
Da situacija ipak nije tako sjajna, kako je navedeno pokazuje struktura odobrenih kredita u prva tri meseca tekuće godine, jer privreda kredite mahom povlači za obrtna sredstva i likvidnost, dok je više od polovine kredita stanovništva otpalo na gotovinske kredite.
Država sve češći klijent banaka
Ističe se i da banke sve više posluju sa državom, premda su i ranije bile glavni zajmodavci preko kupovine državnih dužničkih hartija, a dug države po ovom osnovu na kraju marta tekuće godine iznosio je 7,6 milijardi evra.
Najdrastičnija promena ogleda se u posezanju države za direktnim kreditima od banaka i država je na kraju marta od banaka imala povučenih oko 4,1 milijardu evra kredita, što je više nego dvostruko veće zaduženje u prethodne dve godine.
"I dok bankama ovi plasmani kratkoročno odgovaraju, jer su lukrativniji od državnih obveznica a nose minimalni rizik, zabrinjava istiskivanje privrede sa kreditnog tržišta. Rast kreditne aktivnosti zasnovan na keš kreditima i zaduženju države, direktno ili preko njenih preduzeća, teško da na duže staze pogoduje poslovanju bilo koje banke u Srbiji", piše u najnovijoj ediciji FINANSIJE TOP.
I kod osiguranja moguće ukrupnjavanje
Navedeno je i da je ukupna premija na domaćem tržištu osiguranja dostigla 1,5 milijardi evra 2024, a najveću premiju od oko 393,2 miliona evra ostvarilo je Dunav osiguranje.
Dodaje se i da preliminarni podaci Narodne banke Srbije pokazuju da su u prvom kvartalu 2025. godine ukupna premija društava za osiguranje iznosila približno 383 miliona evra, što je realni rast od 3,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Najveće učešće u premiji tokom prvog tromesečja imalo je osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila, a slede imovinska osiguranja, životna osiguranja, dobrovoljno zdravstveno osiguranje i osiguranje motornih vozila, kasko.
U centralnoj banci predviđaju da ne treba očekivati ulazak novih osiguravača na naše tržište u skorijem periodu. Naprotiv, vrlo je moguće da će domaće tržište osiguranja, slično bankarskom sektoru, početi da se ukrupnjava i da će se samim tim smanjiti broj kompanija u ovoj delatnosti.
Kod lizinga raste najam vozila
U ediciji FINANSIJE TOP 2024/25 se ističe i da je vrednost novozaključenih ugovora finansijskog lizinga u Srbiji dostigla 981 milion evra 2024. a ukupna aktiva iznosila je 1,73 milijardi evra.
Dodaje se i da je na kraju prvog kvartala 2025. broj novozaključenih ugovora finansijskog lizinga porastao za 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine, pri čemu su dominantno učešće u finansiranju imala komercijalna i teretna vozila.
"Zanimljivo je da u Srbiji raste interesovanje za zakup vozila sa uključenim uslugama, koji omogućava klijentu da sve što je vezano za održavanje, servis, registraciju i druge obaveze obezbeđuje onaj ko pruža uslugu. Udeo kompanija koje obezbeđuju najam vozila sa dodatnim uslugama, dostigao je oko 200 miliona evra novog finansiranja", navodi se.